Kako svetska populacija stari, a broj obolelih od demencije raste, naučnici su možda pronašli neočekivanog saveznika u borbi protiv kognitivnog propadanja, kućne ljubimce. Prema rezultatima novog istraživanja, vlasnici pasa i mačaka sporije gube određene moždane funkcije, što ukazuje da kućni ljubimci mogu igrati ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja tokom starenja.
Piše: Pet magazine
Zanimljivo je da vrsta ljubimca ima različit uticaj: vlasnici pasa pokazali su bolje pamćenje, kako trenutno tako i odloženo, dok su vlasnici mačaka imali sporije opadanje verbalne fluentnosti. Međutim, ovo ne važi za sve ljubimce, istraživanje nije pronašlo značajnu vezu između čuvanja ptica ili akvarijumskih ribica i usporavanja kognitivnog propadanja.
U svom radu, objavljenom u časopisu Scientific Reports, autor studije Adriana Rostekova, istraživač na Univerzitetu u Ženevi, je koristila podatke iz osam talasa evropskog istraživanja o zdravlju i penzionisanju, prateći promene kod osoba starijih od 50 godina tokom perioda od 18 godina.
Ispitivani su efekti čuvanja pasa, mačaka, ptica i riba, a razlike među vrstama pokazale su se ključnim. „Ribe i ptice, uprkos tome što mogu doprineti opštem osećaju blagostanja, nisu pokazale uticaj na kognitivne funkcije. To može biti posledica kraćeg životnog veka riba, slabijeg emocionalnog povezivanja ili čak narušavanja kvaliteta sna zbog buke koju ptice prave“, objašnjava Rostekova.
Takođe je moguće da psi i mačke svojim ponašanjem nude specifičnu vrstu kognitivne stimulacije, koju drugi ljubimci ne pružaju. Istraživanja pokazuju da kontakt sa psima može povećati aktivaciju prefrontalnog korteksa, dok interakcije sa mačkama stimulišu delove mozga povezane s pažnjom i emocionalnim reagovanjem, verovatno zbog njihove nepredvidive naravi.
Dodatno, psi i mačke podstiču društvenu interakciju, što je takođe povezano sa sporijim propadanjem kognitivnih sposobnosti. Psi često vode vlasnike u komunikaciju s drugim ljudima, dok mačke mogu predstavljati emotivnu zamenu za širu društvenu mrežu. U svetlu starenja populacije i rasta broja obolelih od demencije, ovi nalazi mogli bi uticati na redefinisanje strategija zdravog starenja.