
Sedam meseci nakon što je uginula Huang Juova mačka Garlik, vlasnik joj je dao “novi život” kroz kloniranje. Kineska firma Sinogene iz Pekinga stvorila je prvi klon mačke na svetu, a cena je bila 35.000 dolara. Ali pitanje ostaje: da li kloniranje može vratiti izgubljenog ljubimca?
Huang (23) bio je presrećan što je video Garlikovu “reinkarnaciju” – “sličnost dve mačke viša od 90 odsto” prema njegovim rečima. Međutim, genetska sličnost je samo početak priče o kloniranju, identitetu i tužnom traganju za nečim što je zauvek izgubljeno.
Izvor: Hina, Foto: Shutterstock
Kada je Garlik uginuo, Huang je bio vrlo nesrećan. Smrt je bila nenadna, što ga je natjeralo da razmišlja o grešci koju je, prema vlastitoj proceni, napravio: nije doveo Garlika na vreme veterinaru.
“Nisam s tim mogao da se suočim, jer je smrt bila nenadna. Krivio sam sam sebe što ga nisam na vreme odveo veterinaru, što je dovelo do njegove smrti” – izjavio je Huang. To je klasična faza tugovanja gde se osoba intelektualizuje i pretvara žal u krivicu.
Sedam meseci kasnije, uvrnut se ponudio kao “rešenje” – kloniranje mačke. Sinogene je sa sedišta u Pekingu obavio proces i na svet je došao novi Garlik, 21. jula, kao prva klonirana mačka ikada.
Prvo uspešno kloniranje u životinjskom svetu izvedeno je 1996. godine – to je bila poznata ovca Doli. Prvi pas je kloniran 2005. godine u Južnoj Koreji. Sada je mačka postala treća vrsta koja je klonirana. Tehnologija se pokazala moguća, ali cena je visoka.
Kineska firma Sinogene već je klonirala pse, što košta oko 53.000 dolara, dok je cena za kloniranu mačku 35.000 dolara. Prema izjavama čelnika firme Mi Đidonga, uprkos visokim cenama, nisu svi klijenti bogataši. “Dobar deo klijenata su mladi ljudi koji su tek diplomirali u poslednjih nekoliko godina” – rekao je Đidong. “Kloniranje ljubimaca ispunjava emocionalne potrebe mladih naraštaja.”
Huang se nada da će ličnost novog Garlika biti slična starom – kao što mu je fizički sličan. To je srž problema: ličnost mačke nije determinisana samo genetikom.
Mačke imaju tri vrste temperamenta – introvertne, umjerene i ekstrovertne – ali to je samo početak. Svaka mačka je jedinstvena kombinacija genetike, okruženja, iskustva, vaspitanja i odnosa sa vlasnikom. Ako je stara Garlik odrastala sa Huangom kroz nekoliko godina, razumevala je njegove navike, a on je znao kako se odnosi prema njoj – ta veza je izgubljena.
Nova Garlik će imati istu genetiku, ali će biti drugačija mačka u drugačijem vremenskom periodu sa drugačijim iskustvima. Čak i ako Huang pokusa da reproducira sve – hranu, igračke, ponašanje – nove Garlikove emocije i ličnost će biti nezavisne od njene genetike.
Kao što istraživanja pokazuju, mačke koje žive sa nervoznim ljudi često imaju višak brige, dok one sa aktivnim vlasnicima imaju manje anksioznosti. Nova Garlik će biti odraz kako se Huang suočava sa tugovanjem, što može biti sasvim drugačije od odnosa sa starom Garlik.
Gubitak kućnog ljubimca je podjednako težak kao gubitak voljene osobe – to je važna činjenica koju mnogi ne razumeju. Huang je doživeo pravi gubitak i procesom kloniranja pokušava da izbegne procesuiranje tugovanja.
Međutim, tugovanje je neophodan proces. Kada gubimo nečega što volimo, trebamo da dozvolimo sebi da prođemo kroz sve faze – negaciju, gnev, pregovore, depresiju i, na kraju, prihvatanje. Kloniranje može biti pokušaj da se zaobiđe ovaj proces, što nije zdravo.
Nova Garlik nije vraćena stara Garlik. To je nova životinja sa novim mogućnostima za povezanost sa Huangom. Ako Huang pokusa da je prisili da bude kao stara Garlik – što će bilo moguće samo genetski, ali ne i psihološki – može se desiti da ni on ni nova Garlik ne budu srećni.
Kloniranje životinja je ilegalno u mnogim zemljama, što pokazuje globalne etičke razmišljanja o ovoj praksi. Međutim, odobreno je u Južnoj Koreji i SAD. Barbra Strejsend, pevačica, prošle godine je javno objavila da je klonirala svoga psa.
To pokazuje da je ovo praksa zadržana za one koji mogu da je sebi priušte, što podMaya neki etičari pitanja oko pravde i dostupnosti. Ako samo bogati mogu da kloniraju svoje ljubimce, šta se dešava sa većinom ljudi koji ne mogu?
Mi Đidong smatra da će tržište kloniranja doživeti procvat. Naučnici u Kini imaju velike ambicije i rade na teoriji da ako je moguće klonirati mačku – moguće je i klonirati pande. To bi otvorilo potpuno novu diskusiju o kloniranju ugroženih vrsta i konzervaciji.
Međutim, pitanje ostaje: da li trebalo da želimo da radimo ovo samo zato što mozemo?
Priča o Huangu i novoj Garlik je priča o tugovanju i pokušaju da se izbeđe bol kroz tehnologiju. To je fascinantno i tužno istovremeno. Nova Garlik će biti živa, srećna mačka sa svojom jedinstvenom ličnosti i iskustvom – ali ona nikada neće biti stara Garlik.
Biti odgovoran vlasnik znači prihvatiti ciklus života – rađanja, rasta, starenja i smrti. Kloniranje može biti moguća tehnologija, ali mogućnost nije isto što i mudrost. Huang i nova Garlik trebaju da nađu svoj vlastiti put – ne kroz pokušaj da se vrati prošlost, već kroz učenje kako da se nose sa gubitkom i grade novu budućnost zajedno.