U pećini na jugu Francuske arheolozi su pronašli gotovo kompletan skelet psa star 16.000 godina, što predstavlja jedan od najranijih dokaza o odnosu između ljudi i pasa. Otkriće je, prema rečima stručnjaka, značajno jer osvetljava složen i često protivrečan proces kojim su vukoliki preci današnjih pasa postajali saputnici čoveka.
Piše: Pet magazine
Ostaci su pronađeni još 2021. godine u pećini Baume Traukade, skrivenoj 160 metara ispod površine među stenama. Istraživanje je predvodila dr Mietje Germonpre iz Kraljevskog belgijskog instituta za prirodne nauke, koja već decenijama proučava rane pseće ostatke.
Analiza skeleta otkriva da se radi o odrasloj ženki visokoj oko 61 cm i teškoj oko 26 kg. Fizičke osobine ukazuju na to da nije u pitanju vuk, već takozvani paleolitski pas, životinja koja po mnogim karakteristikama više liči na pse nego na vukove, piše Earth.
Naučnici veruju da je ova životinja možda delila prihvatilište i hranu s ljudima, i da je igrala neku praktičnu ulogu, možda u lovu ili kao čuvar. To je jedan od najranijih primera saradnje između dve vrste koje su danas nerazdvojne.
Pećina u kojoj je pas pronađen deo je regije bogate arheološkim nalazištima koja svedoče o dugotrajnoj ljudskoj prisutnosti. Položaj skeleta sugeriše da pas nije unesen od strane grabljivica niti prenet vodom – najverovatnije je uginuo upravo tu.
Slični ostaci paleolitskih pasa ranije su pronađeni u Nemačkoj, Španiji i Belgiji. Najpoznatiji primer je 14.000 godina star pas iz Bon-Oberkasela u Nemačkoj, koji je bio sahranjen zajedno s ljudima. Takvi nalazi ukazuju na to da se proces pripitomljavanja odvijao na više mesta i u različitim oblicima.
Ono što ovu francusku jedinku izdvaja jeste gotovo potpuna očuvanost skeleta, što je omogućilo detaljna merenja lobanje, vilice i ekstremiteta, kao i precizna poređenja sa ostacima vukova, modernih pasa i drugih fosila.