Iako se godinama smatralo da su ptice u gradovima manje šarene nego one u prirodi, novo međunarodno istraživanje pokazuje sasvim suprotno – gradske vrste su, u proseku, obojenije. Istraživački tim na čelu sa biologom Kasparom Delhejem iz nemačkog “Maks Plank instituta za biološku inteligenciju” analizirao je više od 2.000 vrsta ptica širom sveta i njihove boje perja, upoređujući ih s tipom staništa: gradskim, seoskim i prirodnim.
Piše: Pet magazine
U dosadašnjim studijama pažnja je bila usmerena na razlike unutar iste vrste – kako se, recimo, seljačka senica razlikuje od gradske. Ovaj put, istraživači su gledali širu sliku – koje se boje češće pojavljuju u gradovima, a koje u prirodnim sredinama, piše Dojče vele.
Rezultati su bili iznenađujući: iako u gradovima zaista ima dosta sivih i crnih ptica, u proseku su gradske vrste ptica šarenije nego one koje žive van urbanih područja. Plava boja, na primer, češće se javlja u gradskim populacijama. Biolog Delhej kaže da su i sami bili iznenađeni: “Očekivali smo jednoličniju sliku u gradovima, ali se ispostavilo da vrste koje opstaju u urbanim sredinama često imaju raznovrsnije boje.”
Bernhard Misof iz Lajbnic instituta u Bonu objašnjava da u gradovima ima manje prirodnih predatora, što omogućava pticama da razviju upadljivije boje bez opasnosti. “Ko je šaren – više se primećuje, što može biti prednost pri traženju partnera”, kaže on.
S druge strane, primećeno je da ptice smeđih tonova – koje često prave gnezda na zemlji ili se oslanjaju na kamuflažu – slabije opstaju u gradskim sredinama. Čak i vrabac, nekada simbol gradske ptice, sve ređe se viđa u velikim urbanim sredinama. “Broj vrabaca u gradovima drastično je opao”, navodi Misof, objašnjavajući da su verovatno bolje uspevali u selima i manjim mestima, dok se teško prilagođavaju današnjem gradskom životu.
Studija takođe pokazuje da gradske sredine oblikuju spektar boja u populacijama ptica – gradske vrste sve češće imaju izraženije i raznovrsnije boje, dok one koje nisu sposobne da se prilagode, polako nestaju iz urbanih pejzaža.
Ipak, istraživači naglašavaju da još nije poznato zašto tačno određene vrste uspevaju u gradu, dok druge ne. Boja perja je samo jedan od faktora, a precizni mehanizmi tek treba da se otkriju. “Znamo da razlike postoje – ali još ne znamo tačno zašto”, zaključuje Delhej. “Distribucija boja među pticama u gradu i prirodi pokazala se potpuno drugačijom nego što smo očekivali.”