Pas može često da se češka, ali je važno razlikovati kada je to normalno, a kada znak alergije ili osetljive kože. Alergije kod pasa su reakcije imunološkog sistema, što može da izazove razne simptome kao što je crveni osip, jaki svrab, gubitak dlake, povraćanje, kijanje, svrab u ušima i otečenost lica ili šapa.
Piše: Pet magazine
Postoje različite vrste alergija, a najčešće su u pitanju dermatitis, alergija na hranu ili parazite poput buva. Da biste utvrdili da li vaš pas ima alergiju, najbolje je posetiti veterinara koji će obaviti neophodne preglede i preporučiti odgovarajući tretman, jer različite alergije zahtevaju različite pristupe lečenju.
Alergija na hranu kod pasa najčešće se javlja zbog crvenog mesa ili mlečnih proizvoda, i obično se pojavljuje oko prve godine života. Simptomi mogu uključivati reakcije na koži nakon unošenja određenih namirnica ili nejasne reakcije bez jasnog uzroka, zbog čega je važno konsultovati veterinara radi precizne dijagnoze i terapije.
Atopijski dermatitis, koji uključuje alergije na prašinu, polen ili plesan, događa se usled izlaganja spoljašnjim faktorima, često u kući ili na otvorenom, a simptomi su svrab, crvenilo, osip i prekomerno češanje. Prašinske grinje, trava, polen i plesan su najčešći okidači ovih alergija, a lečenje uključuje specifične medicinske tretmane, promene u ishrani i izbegavanje iritacija.
Specifična imunoterapija protiv alergena podrazumeva injekcije koje sadrže određene antigene namenjene desenzibilizaciji psa na izvor alergije, s početnim malim dozama koje se postepeno povećavaju, slično terapiji kod ljudi.
Prirodni tretmani, poput akupunkture, esencijalnih ulja, suplemenata za kožu i omega-3/6 masnih kiselina, mogu pomoći u smanjenju simptoma, ali sami ne leče osnovnu alergiju i pri tome je važno da se konsultuje veterinar kako bi se sprečilo pogoršanje stanja ili ometanje drugih terapija.
Osim već pomenutih simptoma i tretmana, važno je napomenuti da alergije kod pasa mogu biti izazvane i alergijom na buve, koja je često podmukla i izaziva jak svrab i iritacije, posebno na stomaku i nogama. U tom slučaju, neophodno je da redovno koristite antiparazitske proizvode i održavate higijenu životnog prostora.
Takođe, genetski faktori mogu igrati ulogu u predispoziciji psa za razvoj alergija, pa je važno obratiti pažnju na porodičnu istoriju bolesti kod pasa. Alergije mogu izazvati i sekundarne infekcije bakterijama ili gljivicama zbog češanja i oštećenja kože, što zahteva kombinaciju terapije za ublažavanje simptoma i tretmana infekcija.
Prevencija je ključna, pa redovne kontrole kod veterinara i pažljivo posmatranje promena u ponašanju i koži psa mogu značajno pomoći u ranom otkrivanju i efikasnom lečenju alergija.