
Iako smo skloni da psima pripisujemo samo pozitivne osobine, istina je daleko zanimljivija: naši četvoronožni drugari definitivno mogu da budu ljuti. Ali evo šta je fascinantno – psi znatno bolje kontrolišu svoje negativne emocije od nas. Tokom hiljadu godina sa čovekom, naučili su toleranciji, strpljenju i samokonttroli koju bi većina ljudi trebala da poseduje.
Tekst: Magazin Pas, Foto: Shutterstock
Pas koji je zaista ljut je retka pojava. Stručnjaci za ponašanje životinja objašnjavaju da se to može smatrati direktnom posledicom činjenice da su psi uz čoveka hiljadama godina. U tom vremenu, naučili su da tolerišu mnoge stvari koje nas razume nerviraju – stvari koje mi često nesvesno činimo.
Većina veterinara i behaviorista se slaže – psi su izuzetno strpljivi. Često će pre da se sklone nego da se naljute, a u najgorem slučaju – samo će lajati.
Stručnjaci za ponašanje životinja su identifikovali da se psi najčešće naljute na malu decu – i to u specifičnim situacijama:
Kada mali uzimač vuku za uši ili rep
Kada pravi nagly pokret koji uplašava psa
Kada ga udaraju ili bolu
Kada ga bocnu u oko
Kada želje da ga jašu kao konja
Čak i u ovim situacijama, pas će retko odreagovati agresivno. Umesto toga, pas će:
Pokušati da se skloni iz situacije
Možda zalajati kao upozorenje
U ekstremnim slučajevima – možda čak i ugrizti, ali retko
I ovo je lekcija koja bi trebala sve ljude: ako pas pravi sve što može da izbegne konflikt samo da se skloni – možda bi trebalo da naučimo isto.
Jedan od najzanimljivijih nalaza je istraživanje američkih naučnika iz 2013. godine.
Rezultat je kontraintuitivna: osobe koje nemaju iskustva sa psima bolje čitaju psečine facijalne ekspresije – posebno ljutnje – od samih vlasnika pasa.
Zašto je to tako?
Vlasnici pasa i ljubitelji životinja su skloni da pripisuju samo pozitivne osobine svojim ljubimcima. Zbog toga:
Ignoriše vizuelne signale koji pokazuju nezadovoljstvo
Ne detektuju znakove ljutnje na licu ili telu psa
Ne razumeju koliko bogat psihološki i emocionalni životu njihovi psi zaista imaju
To znači da trebamo da postanemo pažljiviji posmatrači – jer naši psi nam govore dosta toga. Moramo samo da učimo da slušamo.
Naučnici su ustanovili važnu činjenicu: pas je na mentalnom nivou deteta od dve do dve i po godine.
Ovo objašnjenje je ključ za razumevanje kako funkcioniše psečija ljutnja, strah i sve ostale emocije.
Što to znači?
Ako gledate dvogodišnje dete – gledate u suštinu kako funkcioniše pas
Psi sa 4-6 meseci već osećaju ceo opseg emocija koji je svojstven psima kao vrsti
Taj spektar emocija će se održati tokom čitavog života psa
Dr Marijana Vučinić, profesor na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, objašnjava:
“Primitivne emocije omogućavaju opstanak u životu. Čovek ima šest primarnih emocija: strah, bes, radost, tuga, gađenje i iznenađenje. One postoje i kod životinja. Ovim emocijama trebati dodati i ljubav i uživanje. Kod pasa, primarne emocije su one na koje pas odgovara reakcijom ‘prići’, ‘boriti se’ ili ‘pobeći’.”

Postoje čvrsti naučni dokazi da su psi kadri da osete ljutnju – naročito jer je to jedana od iskonskih, primitivnih emocija.
Anatomija mozga je slična:
Ljudski mozak i psečiji mozak su anatomski veoma slični
Oba proizvode iste hemikalije: dopamin, serotonin, oksitocin
Oba reaguju na stimuluse na sličan način
Tokom vekova i milenijuma uz čoveka, pas je počeo da pravi grimase slične ljudskim – kako bi se sa nama bolje razumeli. To je evolucioniralo u:sposobnost da ekspresuje emocije na načine koji su nam razumljivi.
Ljutnja nije samo crno-bela emocija. Ima skalу:
Blagi oblici ljutnje:
Iritacija
Frustracija
Nezadovoljstvo
Ekstremni oblik:
Bes
“Ali sve su to varijacije istog osećanja – ljutnje.”
Što ljutnja čini?
Ljutnja sprema telo (i mozak) za akciju – posebno za napad ili tuču. Taj mehanizam je od početka svetа omogućavao ljudima i životinjama da prežive. Zvuci kao da bi trebalo biti destruktivno – ali nije.
Razlika između čoveka i psa:
Čovek: Kada je veoma ljut – često udari nešto, ozbloči nešto, pojede nešto ili se šuti
Pas: Obično će glasno lajati, otimati se s povoca, meškoljiti se – ali ne grize
To je čist primer kontrole emocija.
Ponašanje Pasa Kada je Ljut – Znakovi Koje Trebate Prepoznati – Detaljno o tome kako prepoznati znakove ljutnje kod vašeg psa.
Stručnjaci jasno napominju: NE MEŠATI AGRESIJU SA LJUTNJOM.
Ljutnja = emocija
Agresija = akcija
Iako ljutnja može biti okidač za agresivno ponašanje, američki eksperti za ponašanje životinja ističu da je čak 80 odsto agresivnih pasa pokazalo neželjeno ponašanje (napad ili ugriz) kao posledicu STRAHA, a ne ljutnje.
To je fundamentalna razlika:
Pas koji je ljut zbog manjka tolerancije → laje ili se sklanja
Pas koji je ljut od straha → može da napadne (jer se oseća ugroženo)
Razumevanje te razlike je ključno za rad sa psima koji pokazuju agresivno ponašanje.
Agresija kod Pasa – Uzroci i Rešenja – Detaljno o tome kako se razlikuju strah, ljutnja i agresija.
Američki stručnjaci, lekari i veterinari su saglasni u jednoj stvari: Fascinantno je koliko zapravo retko pas ugrize čoveka.
Statistika iz 2014. godine iz urgentnih centara bolnica u SAD:
Svega 11 ujeda pasa na 10.000 ljudi
U SAD, 113 miliona ljudi svakog dana ima neku vrstu interakcije sa psima
Procenat ujeda = samo 0,1 odsto
Povrede od ujeda:
99% slučajeva spada u prve kategorije – lake telesne povrede
Samo mali procenat je ozbiljnih povreda
Ovo je pobedujući podatak: sa više od 113 miliona dnevnih interakcija, jedino 0,1% rezultira ugrizom. To znači da su psi fenomenalno kontrolisani i strpljivi.
Evo šta je stvarno pogrešno sa nama kao vrstom:
Pas koji je ljut (ili čak uplašen) će često da se skloni, da zalaja, da se meškoljи – a tek u ekstremnom slučaju će da ugrizne. U međuvremenu, ljudski bikos: samo vričimo, udaramo stvari, lomimo stvari, vikamo i delujemo iracionalno.
“I ovo je još jedan primer koji nam pokazuje da bi na pse mogli više i češće da se ugledamo. Oni znatno bolje od nas kontrolišu svoje negativne emocije, i što je još važnije, svoje reakcije.”
Razmislite na to sledeći put kada ste ljuti. Šta radi pas? Šta radiš ti?
Psi prirodno znaju kako se zaštititi – bez agresije:
Sklonjenje od situacije
Sigurna distanca
Tihim lajanjem kao upozorenjem
Traženje pomoći od vlasnika
Promenom stava tela da se čine manjima
To su sve pasivne, bezbedne strategije. Pokazuju inteligenciju i samosvernost.
Ako ikada vidite psa koji pokazuje znakove ljutnje – to je poziv za akciju, ali ne za kaznu ili viku. To je prilike za:
Razumevanje šta je pogresila
Davanje prostora psu
Sigurnosti sve strane
Pomaganja psu da se smiri
Psi su nam kroz hiljadu godina učili lekciju: ljubav, strpljenje i samokontara su moćniji od agresije.
Trebalo bi da slušamo.