Ova smrtonosna virusna bolest preti mladim mačkama, a plodno tlo za razvoj bolesti su sredine u kojima boravi mnogo mačaka, poput prihvatilišta ili odgajivačnica.
Tekst: spec. dr vet. Ana Vukićević za magazine “Mačka”, Foto: Shutterstock
Mačji infektivni peritonitis (skraćeno FIP) jeste zarazna virusna, progresivna i smrtonosna bolest. Izazivač bolesti – koronavirus – dovodi ili do sistemskog oboljenja, tj. FIP-a, ili do lokalne, crevne infekcije koja uglavnom prolazi uz umerene gastrointestinalne probleme. Virus se iz organizma mačke izlučuje izmetom, pljuvačkom, sekretom iz disajnih organa i veoma je zarazan.
Mlade mačke
Od FIP-a može oboleti svaka mačka u čiji organizam dospe ovaj virus, ali se bolest najčešće javlja kod mačaka mlađih od tri godine (u 70% slučajeva su to mačke mlađe od godine) ili starijih od deset godina, koje potiču iz sredine u kojoj boravi mnogo mačaka. To su obično prihvatilišta za mačke, odgajivačnice rasnih mačaka, mesta s velikom populacijom mačaka i slično. Okidač za nastanak bolesti kod ovih (zaraženih) mačaka je najčešće stres (npr. promena doma ili sterilizacija mačke). Predisponirane su mačke obolele od mačje virusne leukemije (FeLV) ili mačje virusne imunodeficijencije (FIV), kao i mačke kod kojih postoji infekcija respiratornog trakta.
Klinički znaci bolesti
Postoje dve forme ove bolesti: Vlažna forma se razvija kod mačaka sa slabim imunološkim sistemom, kod kojih nastaje vaskulitis, odnosno upala krvnih sudova, upala peritoneuma (peritoneum je serozna opna koja oblaže zidove trbušne i karlične duplje), koja se naziva peritonitis, iako to nije jedino mesto gde se nakuplja tečnost. Ona se nakuplja i u drugim telesnim šupljinama (u grudnoj duplji, srčanoj kesi, ispod kapsule bubrega). Iz krvnih sudova se, usled njihovog oštećenja virusima, gube proteini krvi, koji se oslobađaju u telesne šupljine, za sobom povlače vodu, te nastaje nakupljanje tečnosti u telesnim šupljinama.
Druga forma bolesti je granulomatozna, kod koje najčešće nastaju oštećenja i promene na očima (obično upala dužice oka), potom na mozgu (sa propratnim neurološkim simptomima – poremećajem u ponašanju, ravnoteži i kretanju, neurološkim napadima i sl.). Oštećuju se bubrezi, što je praćeno simptomima bolesti bibrega, trbušna maramica, jetra (praćeno žuticom), uvećavaju se limfni čvorovi. Klinički znaci kod ove forme su raznoliki, zavisno od sistema organa koji je zahvaćen.
Ostali simptomi
Bolest prate gubitak apetita, time i telesne težine, letargija, povišena telesna temperatura, dehidriranost, prestanak rasta kod mačića, blede ili ikterične (žute) sluzokože. Kod vlažne forme tipičan je bačvast abdomen usled nakupljanja tečnosti u trbušnoj duplji, koji nije bolan na dodir. Vlasnici obično primete da je stomak njihovog ljubimca počeo da raste, iako je životinja sve mršavija. Ako se tečnost nakuplja prvo u grudnoj duplji, može doći do pojave kašlja, otežanog disanja, brzog zamaranja. Kod mačora može doći do nakupljanja tečnosti i u mošnicama. FIP može biti uzrok steriliteta mačaka, prevremenog rođenja i sindroma slabih mačića (kada mačići slabo jedu, ne napreduju, bolno mjauču i uginu nekoliko dana po rođenju).
Dijagnoza
Dijagnoza FIP-a se postavlja na osnovu kliničkih simptoma bolesti, kompletne krvne slike, biohemijske analize krvi i tečnosti uzete iz trbušne ili grudne duplje, kao i na osnovu rendgenskog snimka abdomena i grudnog koša. Moguća je biopsija promenjenih organa, kao i serološki test koji određuje nivo antitela na koronavirus, odnosno da li je organizam bio izložen njemu (negativan rezultat ukazuje na to da mačka nikada nije bila izložena ovom virusu). Međutim kod pozitivnog rezultata, test nije dovoljno precizan, jer ne pravi razliku između koronavirusa koji izaziva FIP i koronavirusa koji izaziva druge bolesti.
Lečenje i prognoza
Prognoza nakon dijagnostikovanja ove bolesti je veoma loša. FIP je fatalna bolest, i tokom trajanja oboljenja klinički simptomi se pojavljuju i nestaju, što može trajati nedeljama ili mesecima. Kod vlažne forme FIP-a od prvih simptoma do uginuća prođe najviše mesec i po, u retkim slučajevima nekoliko meseci, a mačke kod kojih se javlja samo očna forma mogu živeti čak i duže od godinu dana od pojave prvih simptoma bolesti.
Terapija
Ne postoji adekvatna terapija niti protokol za lečenje ljubimaca obolelih od ovog oboljenja. Može se pokušati s kombinacijom antivirusnih i imunomodulirajućih lekova, kortikosteroida i citostatika. Potporna terapija je neophodna radi poboljšanja kvaliteta života bolesne mačke.
Ukoliko je vlasnik imao mačku koja je uginula od FIP-a, najbolji način da se izbegne ovaj virus u budućnosti jeste da se sprovedu mere dezinfekcije domaćinstva i da se sačekaju tri meseca pre uzimanja novog ljubimca. Ako se slučaj obolevanja desio u odgajivačnici ili prihvatilištu za mačke, obolelu mačku trebalo bi odmah izolovati, ostale mačke pregledati i sve sumnjive staviti u karantin. Naravno, neophodno je pažljivo sprovođenje svih higijenskih mera.
Vakcina
Vakcina protiv FIP-a postoji, aplikuje se intranazalno, odnosno prskanjem u nos. Ima smisla davati vakcinu samo mačkama koje su sigurno seronegativne, odnosno nisu dolazile u kontakt s virusom, a postoji rizik da dođu u kontakt s njim. Ova vakcina se još uvek ispituje i unapređuje, jer je način aplikacije prilično nezgodan, a imunitet koji se razvija je najvećim delom lokalni, tj. na sluzokoži nosa se stvaraju antitela i tako prave liniju odbrane od ovog virusa, a jednim malim delom se stvara sistemski imunološki odgovor.
Izvinite, mojoj maci je putem testa ustanovljeno prisustvo korona virusa, odnosno peritonitisa kako su rekli. Moja maca je sasvim u redu, apetit joj je dobar, aktivna je, sve normalno.
Da li je moguće da ti testovi nisu 100% tačni?
Draga Isidora, zamolili smo dr Anu Vukićević koja je pisala tekst da vam odgovori na pitanje i evo njenog odgovora, sigurni smo da će vam pomoći:
Moguće je da bude bez simptoma, a pozitivna. Sigurno izlazi napolje, i u kontaktu je sa uličnim mačkama od kojih je dobila virus. Veoma je mala šansa da je to mačka koja živi u stanu i nikada nije izlazila napolje. Najčešće imaju prolazne, blage simptome, a po nekad perzistentnu infekciju.
I vrlo često se dijagnostikuje da su pozitivne na korona virus, ali je neko drugo oboljenje izazvalo bolest (mačja sida, leukemija). Zato je teško sa sigurnošću dijagnostikovati da je baš korona virus izazivač bolesti. Ako su radili testiranje u ambulanti, sa tzv. “kit” testovima, moguća je greška u nekom malom procentu. Pouzdaniji su laboratorijski PCR testovi, ali i mnogo skuplji. U Vetlabu se radi Elisa metodom test, dokazuje se prisustvo antitela na koronavirus. Moguće je i da je bila prolazna infekcija, na koju su se stvorila antitela. U svakom slučaju, ne bi trebao veterinar da tvrdi da mačka ima FIP na osnovu toga što je test bio pozitivan.
Poštovana, hvala Vam na odgovoru.
Mila je ulična maca, tj. pre 4 godine je udomljena sa ulice, ona jeste sada u stanu, ne izlazi napolje, ali je dobila virus verovatno za taj period napolju. Rađen je samo test, i otkriveno da je Fip pozitivna, a test na sidu i leukemiju negativan. Mila je dobro, hvala bogu, redovno se kontrolišemo i vodimo računa. Nisu urađene laboratorijske analize, veterinar je zaključio samo na osnovu testa. Ja pratim Milino ponašanje i ne bih želela da je stresiram dodatnim analizama. Zanima me da li se kod svih maca razvije virus, odnosno da li sve mace nužno obole od istog?
Hvala unapred na odgovoru.
Srdačan pozdrav!