
Predivni kavalir king Čarls španijel, sa svilenim krznom i spuštenim ušima, jedna je od najomiljenijih rasa pasa na svetu. Ipak, iza njegovog šarma krije se mračna strana — genetski poremećaji uzrokovani selektivnim ukrštanjem.
Do pete godine života, polovina kavalira razvija ozbiljnu srčanu bolest, a čak 70% pati od siringomelije, neurološkog poremećaja koji izaziva jak bol u vratu i ramenima.
Ovaj primer nije usamljen – većina čistokrvnih pasa ima povećan rizik od naslednih bolesti.
Ljudi ukrštaju pse već hiljadama godina – nekad zbog lova, nekad zbog druženja.
Međutim, moderne rase nastale su tek u poslednja dva veka, posebno u viktorijansko doba, kada je aristokratija postala opsednuta stvaranjem „savršenog psa“.
Zbog želje za određenim izgledom, uzgajivači su često parili pse u srodstvu – babu i unuka, brata i sestru. Time su stvarali „idealne“ fizičke osobine, ali i zapalili genetsku bombu.
Standardi lepote doneli su ozbiljne zdravstvene posledice:
🦴 Velike rase poput nemačkog ovčara često pate od displazije kukova.
🦵 Minijaturne rase imaju hronične dislokacije kolena.
💔 60% zlatnih retrivera umire od kancera.
🧠 Bigl je sklon epilepsiji.
👁️ Bokseri pate od kožnih i očnih problema.
🐾 Mopsovi i buldozi često ne mogu da dišu, pare se ili kote bez ljudske pomoći.
Profesor Džejms Serpel sa Univerziteta u Pensilvaniji objašnjava:
„Uzgajivači su često ignorisali zdravlje, fokusirajući se samo na izgled i standarde rase.“

Nekada snažan pas sličan pitbulu, buldog je danas potpuno izmenjen. Ima krive noge, spljoštenu njušku i ogromnu glavu, što mu otežava disanje i onemogućava prirodno razmnožavanje.
Trećina buldoga pati od teških respiratornih problema, a mnogi se kote samo carskim rezom.
Rasni pas danas je luksuzni statusni simbol. Međutim, kako upozorava genetičar Džerold Bel, javnost „ne zna koliko genetskih bolesti nosi svaka rasa“.
Samo u poslednjoj deceniji, životni vek rasnih pasa smanjen je za 11%, pokazuju istraživanja iz Velike Britanije.
Više od 85% rasnih pasa umire od bolesti ili zbog njih biva uspavano.
U poređenju s rasnim psima, mešanci žive u proseku dve godine duže. Iako to ne znači da su potpuno zdravi, genetska raznovrsnost im pruža veću otpornost.
Najdugovečnije rase su border koli i springer španijel, dok mnogi čistokrvni psi ne dožive starost.
„Ne postoji potpuno zdrava rasa – samo varijacije“, kaže veterinar dr O’Nil.