Sve što niste znali o najčešćem crevnom parazitu - Pet Magazine
Pas:
Mačka:
djardioza kod pasa
Od petmagazine.rs - 18/06/2020

Sve što niste znali o najčešćem crevnom parazitu

Đardija je veoma čest uzročnik stomačnih neprijatnosti, a na našem podneblju je poprilično prisutna. Lako se prenosi i na čoveka i to je najčešća bolest prljavih ruku i šapa.

Izvor: magazin „Pas“; Foto: Shutterstock

Primetili ste da vaš pas ima česte dijareje, da mu je stolica izrazito neprijatnog mirisa, da gubi kilažu… Ako je tako, vrlo je verovatno da je „zaradio” crevnog parazita đardiju budući da je reč o najčešćem parazitu, učestalijem i od valjkastih crva, pantljičara i kokcidija. Ukoliko je reč o štenetu mlađem od godinu dana, nema sumnje da je vreme da posetite veterinara.

Zoonoza

Ova zoonoza je veoma čest uzročnik stomačnih neprijatnosti, a na našem podneblju je poprilično prisutna. Lako se prenosi i na čoveka te stoga stručnjaci upozoravaju da je ne tretiramo olako i da se na vreme informišemo kako bi se sprečile veće posledice.

Đardija

Lako se prenosi – Đardija (Giardia intestinalis) je jednoćelijski parazit, mikroskopske veličine. Parazitira u prednjem delu tankih creva kod pasa, mačaka, čoveka, ali i velikog broja drugih životinjskih vrsta. Dovodi do poremećaja u varenju i zapaljenja creva. Posledica je pojava obilnog, vodenastog proliva – objašnjava Nenad Milojković, doktor veterinarske medicine, koji je ujedno vodio studiju prevalence đardije u Srbiji.

Ciste đardije

Ovaj parazit se prenosi veoma lako. Razmnožava se u tankom crevu i povremeno stvara ciste, infektivne oblike, koji se izmetom izbacuju u spoljašnju sredinu. Na taj način cistama bude zaprljan površinski sloj zemljišta i površinske vode.

– U Beogradu, na primer, svaki deseti feces na zelenim površinama sadrži ciste đardije – priča dr Milojković. − Njuškanjem i lizanjem zemljišta i pijenjem vode iz bara, reka i jezera, kućni ljubimci bivaju inficirani. Jednostavno rečeno, svi psi i mačke koji izlaze van stana su ugroženi.

Preporuka je da se svaki pas do godinu dana starosti testira na prisustvo đardije prilikom redovnog pregleda kod veterinara.

Simptomi đardioze

Veliki broj pasa inficiranih đardijom nema nikakve simptome ili se samo povremeno pojavljuju prolivi koji su ograničenog trajanja. Ipak, prisustvo đardije kod većine pacijenata, a pogotovo mladih pasa i mačaka, dovodi do izražene kliničke slike koja se manifestuje učestalim prolivom koji može imati i primese sluzi.

– Poslednja studija o zastupljenosti đardije kod pasa u Srbiji pokazuje da je svaki peti pas koji je doveden kod veterinara zbog prisutnog proliva, inficiran ovim parazitom. Neretko, pogotovo kod mlađih životinja, proliv može da bude praćen povraćanjem i smanjenim raspoloženjem i apetitom – dodaje dr Milojković.

parazit djardija
Paraziti đardije

Kako se dobija đardioza?

Hrana, voda, fekalije… Infekcija nastaje preko zagađenih hrane i vode i fecesa drugog inficiranog psa. Od đardije može da oboli i čovek. Klinička slika je praćena bez karaterističnih znakova bolesti i uglavnom se samo primećuje prisustvo proliva. Proliv može biti povremen ili dugotrajan. Zaražene životinje ne gube apetit, ali gube na težini.

Feces je blede boje, lošeg mirisa i izgleda zamašćeno. Uporan proliv dovodi do malaksalosti psa i lošeg opšteg stanja, kao i dehidratacije. Kod akutnih stanja može da se javi i povišena temperatura i povraćanje (ovo se ipak javlja samo kod štenaca).

Dijagnoza đardioze

Za dijagnozu je važan klinički pregled životinje, ali za potvrdu ove bolesti neophodan je feces (stolica psa) za ispitivanje. Međutim, nije lako pronaći parazit i koprološkim pregledom, zato je brzi test daleko pouzdaniji metod. Ukoliko test pokaže da je đardija prisutna kod psa, pristupa se terapiji s odgovarajućim antiparaziticima, koja traje tri dana.

Kod nas postoji preparat (na bazi febantela, pirantela i prazikvantela) koji je registrovan za tretman đardioze, davanjem pacijentu tri uzastopna dana. Lečenje đardioze zahteva strpljenje, upornost i saradnju s veterinarom. Ponovne infekcije ovim parazitom su moguće naročito u odgajivačnicama i azilima za životinje, gde često higijenski uslovi nisu najbolji.

Lečenje đardije

Da bi tretman protiv đardioze bio potpun, neophodno je i temeljno dezinfikovati prostor u kome životinja boravi, redovno čistiti posude za hranu i vodu za piće, redovno uklanjati izmet, a preporučuje se i kupanje životinje na početku i na kraju terapije da bi se uklonili eventualni ostaci izmeta sa cistama sa krzna životinje i time smanjila mogućnost ponovne infekcije.

Kupanjem psa se sprečava širenje parazita

Što se tiče prenošenja bolesti na ukućane, ono je teoretski moguće, ali ako se vodi računa o pranju ruku, ne bi trebalo da se desi. Naravno, kao i uvek, treba pažljivo rukovati izmetom, a i brižno ga uklanjati posle svake defekacije, da bi se smanjila kontaminacija okoline. Kupanje psa takođe ima smisla, jer se uklanjaju parazitske ciste koje su se eventualno zadržale na zaprljanoj dlaci.

Važno je da tokom lečenja ljubimca obolelog od đardioze koristite rukavice tokom čišćenja izmeta i u načelu podignete na viši nivo higijenske mere u stanu.

Zašto je potreban pregled kod veterinara:

  • Zato što je đardija najčešća crevna protozoa u svetu kojom se inficira najmanje 200 miliona ljudi svake godine
  • Zato što je ovaj crevni parazit veoma raširen i u Srbiji, i to i kod ljudi i kod životinja. Kod nas između 3 i 14 odsto dece bude inficirano đardijom

Prisustvo đardije dovodi do:

  • Asimptomatske infekcije
  • Akutne dijareje – proliva
  • Hronične dijareje (ređe, ali može da traje godinama)

Saveti za vlasnike pasa

  • Tražite da i vas i vašeg ljubimca testiraju i na đardiozu prilikom svakog rutinskog pregleda stolice, a obavezno ukoliko postoje simptomi akutnog ili hroničnog proliva
  • U slučaju da imate dijareju, tražite da vas testiraju, ali obavezno i vašeg ljubimca. Isto učinite i u obrnutom slučaju − ukoliko vaš pas ima proliv, testirajte i njega i sebe
  • Posebnu pažnju obratite ukoliko u vašem okruženju postoje legla pasa i mačaka